U Perjaničkom domu, povodom crnogorskog praznika kulture, Njegošev dan, održano je predavanje prof dr. Vesne Vukićević Janković. Veče je moderirala Suzana Popović, savjetnica za književnosti.
Njegošev dan predstavlja priliku da se podsjetimo ne samo na vladara i vladiku, već i na jednog od najvećih pjesnika južnoslovenskih naroda. Profesorica Vukićević Janković podsjetila je da Njegoševa misao i dalje inspiriše, jer iza njegovih djela stoji složena i duboka ličnost, koja otvara pitanja o smislu postojanja i ljudskoj prirodi.
U nadahnutom izlaganju govorila je o bogatstvu Njegoševog poetskog svijeta, ističući njegovu univerzalnost i neprolaznu ljepotu.
“Bogatstvo Njegoševog opusa ogleda se u slojevitim značenjima i uticajima, od folklornie i mitološke imaginacije do poetske inventivnosti. Time se otkriva čitav semantički univerzum koji nas poziva na dublje razmatranje njegovih poetskih vrijednosti”, kazala je ona.
Istakla je da je Njegošev poetski izraz od početka njegovog stvaralaštva bio spoj folklora i mitološke imaginacije i taj spoj je prilagođavao sopstvenoj poetskoj i političkoj viziji.
“Težnja ka apstraktnom , mitotvoračkom , upotreba znakova i simbola iz različitih mitologija i religija ,sprega/ mišljenje kodova iz različitih kurturoloških shema predstavljaju jedno od osnovnih obilježja Njegoševe poetike” navela je Vukićević Janković.
Njegoševi spjevovi, dodala je, mogu se tumačitii na egzistencijalnom i antropološkom nivou, jer odražavaju duh crnogorskog društva, dok na alegorijskom planu, posebno u Luči mikrokozmi, nude viziju utopijskog i pravednog svijeta.
Manje poznate činjenice o Njegošu jesu da je bio prevodilac poezije. Preveo je 160 stihova Alfonsa de Lamartina i 200 stihova Viktora Igoa kao i Lamartinovu pjesmu Himna noć. Sa ruskog jezika preveo je prvo pjevanje Ilijade.
U predavanju je posebno istaknut Njegošev odnos prema ženi i ljepoti koji se ogleda u pjesmama Zarobljen Crnogorac od vile, Paris i Helena , Noć skuplja vijeka, Tri dana u Trstu i Ljetnje kupanje na Perčanju, kao i u ženskim likovima Gorskog vijenca.
Njegoš kako je naglašeno ljepotu vidi kao, čudotvornu snagu stvarnosti, u kojoj se spajaju erotsko i nacoionalno. Posebno ga je fascinirao simbol Danica – planeta Venere, koja označava žensku ljepotu i svjetlost, ali i ima korijen u slovenskoj mitologiji kao pandan rimskoj boginji zore Aurori.
Ni nakon 174 godine nakon njegove smrti, interesovanje za Njegoša ne prestaje. O njemu je napisano više od 22.000 bibliografskih jedinica, sa više od 400 posebnih izdanja, ali još nije ispisana posljednja riječ o ovom složenom djelu i ličnosti.
Muzej savremene umjetnosti Crne Gore
