Skadarsko Jezero

Jedan od najznačajnijih turističkih resursa Crne Gore i Podgorice. Bogatstvo flore i faune, kriptodepresija i stanište rijetkih ugroženih vrsta ptica poput kudravog pelikana čine ga jedinstvenim u regionu i šire. Posjetiocima nudi mnoga zadovoljstva i mogućnosti za rekreaciju. To su planinarske i biciklističke staze, krstarenje čunom i brodovima, odmor na plaži, posjete ostrvskim crkvama i manastirima. Tu je i Vranjina, ostrvo i jedinstveno selo na Skadarskom jezeru. Poznata je kao crnogorska Venecija, zbog svog prirodnog ambijenta i specifične atmosfere. Na Vranjini se nalazi Centar za posjetioce, u kojem se nalaze reljefni prikazi svih nacionalnih parkova u Crnoj Gori, informacije o prirodnoj i kulturnoj baštini svakog od njih, kao i eksponati životinjskih vrsta. U blizini Centra nalazi se ostrvo i tvrđava Lesendro iz 18. vijeka.

Duklja

Na 4 km od centra Podgorice na širokom platou između rijeka Morače, Zete i Širalije, nalaze se ostaci antičke Dokleje, iz prve decenije I vijeka nove ere.  Od IV vijeka, na istočnoj strani grada, izdvaja se prostor na kom žive hrišćani, nastaju crkve i velika episkopska bazilika. Pojedini dragocjeni primjerci pronađenog grobnog inventara – posude od keramike i stakla, dijelovi nakita, oruđe, oružje i novac, čine dio stalne postavke Muzeja grada. Antička Duklja uvedena je u svjetsku arheologiju otkrivanjem čuvene Podgoričke čaše koja se danas čuva u ruskom muzeju Ermitaž.

Prva arheološka ispitivanja započeta su krajem XIX vijeka i dalje traju.  Za više informacija posjetite sajt: antickadukljacg.com.

Medun

Medun se nalazi na oko 12 kilometara sjeveroistočno od Podgorice, u oblasti Kuča. Poznato je po spomeničkom kompleksu koji čine ostaci ilirskog grada Meteona, crkva Sv. Nikole i rodna kuća Marka Miljanova, znamenitog junaka i književnika, danas memorijalni muzej grada. Meteon je bio jedan od centara ilirskog plemena Labeata koje je vladalo čitavim skadarskim basenom. Nastao je krajem IV ili početkom III vijeka prije nove ere, na teško pristupačnom grebenu koji dominira u medunskom polju.  Danas su vidljivi samo djelovi masivnih odbrambenih zidova građenih u takozvanoj kiklopskoj tehnici. Ostaci Medunskog grada, sa mjestimično očuvanim ugaonim kulama i bedemima, uglavnom pripadaju srednjovjekovnom turskom utvrđenju. Između ostataka utvrđenja nalazi se crkva Svetog Nikole, podignuta početkom XVIII vijeka, po predanju na temeljima neke starije crkve.
Pored crkve su grobovi Marka Miljanova i njegove žene Stefe, a ispod, na sedlastom prevoju, rodna kuća vojvode Marka Miljanova Popovića, ratnika, državnika i književnika, jedne od najznačajnijih ličnost crnogorske istorije XIX vijeka. 

Stara Varoš i Sahat kula

Stara Varoš je bila jezgo Podgorice u periodu osmanlijske vlasti (1474–1879) u urbanim i arhitektonskim formama grada, običajima, načinu života i orijentalnim karakteristikama. Simbol Stare Varoši je Sahat kula, građevina koja se nalazi na Trgu Bećirbega Osmanagića. Sagradio ju je u XVIII vijeku Hafis-paša Osmanagić. Zanimljiva je priča da je u to vrijeme naručio sat iz Italije. U Staroj Varoši se nalazila i turska tvrđava Depedogen (u narodu zvana Ribnica) podizana od 1474. Nakon što su Osmanlije osvojile srednjovjekovni trg Podgorica. Zgrada vakufa dograđena uz Sahat kulu porušena je sredinom 20. vjeka.

Sastavci i most na Sastavcima

Ovo omiljeno romantično mjesto Podgoričani posebno vole a mlađe generacije ga popularno još  zovu i Skaline. Stari kameni most na ušću Ribnice u Moraču, za koji se vjeruje da potiče iz rimskog doba, najstariji je u Podgorici. Prema dosptupnim podacima, ovaj most je jedan od rijetkih ostataka nekadašnjeg rimskog grada koji se nalazio na ovom pdručju. Stariji stanovnici Podgorice ovaj most zovu i most na Sastavcima, jer se područje oko ušća Ribnice u Moraču zvalo Sastavci. Most je izgrađen od jednog luka i visok je samo nekoliko metara. Smatra se da je izgrađen od rječnog kamenja i oduvijek je bilo omiljeno sastajalište zaljubljenih, mjesto okuplanja mladih ali i starijih, gdje se u prijatnom prirodnom ambijentu osvježe  uz rijeku u vrelim ljetnjim mjesecima.

Zalazak sunca sa “podgoričkog mosta uzdaha” je nešto što se ne zaboravlja.

Dvorski kompleks na Kruševcu

Nekadašnji zimski dvorac kralja Nikole I Petrovića okružen je prelijepom park šumom i tokom ljetnjih mjeseci predstavlja svojevrsnu umjetničku i izložbenu scenu i jedno je od omiljenih mjesta sugrađana. Kompleks u Podgorici na uzvišenju na desnoj obali Morače izgrađrn je u 19. Vijeku. Centralni objekat je Dvorac kralja Nikole, koji je građen u perodu od 1891. do 1894. godine, a tokom prošlosti je bio zvanična zimska rezidencija posljednjeg crnogorskog kralja. Uz dvorac su podignuti Perjanički dom i Crkva svetog velikomučenika  Dimitrija, koja je bila i porodična kapela Nikole I.

U dvorskom kompleksu na Kruševcu danas je sjedište Centra savremene umjetnosti, izložbeni prostor, botanička bašta, kao i muzički paviljon, koji je izgrađen krajem prošlog vijeka.

Vjerski objekti

Saborni hram Hristovog Vasksenja, treći po veličini pravoslavni hram u svijetu. Saborni hram Hristovog Vaskrsenja u Podgorici svojom monumentalnošću, arhitekturom i umjetničkom vrijednošću, jedinstvena je, nova, sakralna građevina. Izgradnja hrama započela je 1993. godine i trajala je punih 20 godina.

Crkva Svetog Đorđa smještena je u podnožju Gorice, brda po kom je grad dobio ime, izgrađena je između IX i XI vijeka. Tokom burne istorije doživjela je više prepravki i dogradnji, tako da do danas nije u potpunosti sačuvan njen prvobitni izgled. Unutrašnjost je oslikana freskama koje su djelo anonimnog slikara. A tu su i manastirski kompleksi: Dajbabe (1897.), Ćelija Piperska (1637.) i Duga Moračka (1755.).

Džamiju Osmanagića kao i Sahat kulu podigao je hadži Mehmed-paša Osmanagić, krajem XVIII vijeka. U dvorištu džamije nalazi se Turbe graditelja, Mehmed – paše Osmanagića, gdje je i pokopan. U toku Drugog svjetskog rata bombardovanjem je doživjela veliko oštećenje, i u ruševnom stanju je bila sve do 1997. godine kada je temeljno renovirana.

Rimokatolička crkva presvetog srca Isusovog izgrađena 1969. godine  i u arhitektonskom pogledu ona je predstavljala novinu ne samo u sakralnoj već i u cijeloj crnogorskoj arhitekturi nakon Drugog svjetskog rata.

Vinograd „Plantaže 13. jul“

Jedan je od najvećih i najljepših vinograda u Evropi, površine 2.300 hektara, sa oko 11.5 miliona čokota.

Vinogradi su sa jedne strane omeđeni koritom rijeke Cijevne, ponornice, koja se, tražeći svoj put ka Morači i moru, probila kroz iskonske stijene i sačinila jedan živopisni mali kanjon. Iako je vinograd ogroman i parcele su međusobno veoma udaljene, posjetiocima je omogućeno da ga obiđu u potpunosti, uz čašu pjenušavog vina i u laganoj vožnji turističkim vozom koji klizi kroz ovo vinogradarsko carstvo, u kojem se uzgaja 29 različitih sorti grožđa, među kojima su najznačajnije autohtone crnogorske sorte: vranac i krstač. Vranac je neprikosnoveni vladar Ćemovskog polja, zauzimajući čak dvije trećine vinograda.

Nakon obilaska vinograda, nezaobilzno treba posjetiti podrum Šipčanik i doživjeti impresivan ambijent jedinstvenog vinskog podruma u Evropi, uživajući u nezaboravnim mirisima i ukusima – u „bukeu“Crne Gore.

Muzeji i galerije grada

Muzej Podgorice osnovan je 8. aprila 1950. godine. Integracijom sa Modernom galerijom i Galerijom Rista Stijovića 1974. godine, ova institucija postoji kao Muzeji i galerije Podgorice. Stalna postavka sadrži bogatu arheološku, kulturno – istorijsku, etnografsku i istorijsku zbirku.

Muzeji i galerije se bave sistematskim istraživanjem, prikupljanjem, čuvanjem, održavanjem, proučavanjem, obrađivanjem, izlaganjem, propagiranjem i publikovanjem muzejskog i galerijskog materijala, kao i unapređivanjem muzejsko-galerijske djelatnosti. Pored toga Muzej se stara o održavanju, čuvanju i zaštiti istorijskih spomenika i spomenika kulture na području Glavnog grada Podgorica.

Most Milenijum

Most Milenijum izgrađen je preko najveće rijeke u Crnoj Gori – Morače i povezuje stari i novi grad. Ovo je viseći most sa pilonom visine 57 metara iznad ceste, sa 12 kablova, dok je još 24 pričvršćeno za kontrategove. Dug je oko 140 metara preko rijeke (173 metara od jednog do drugog kraja mosta), a širok 24 metara. Izgrađen je za manje od godinu dana, a njegovo otvaranje se poklopilo sa ulaskom zemlje u novi, 21. vijek – doba tehnologije i napretka, što se ogledalo i u dizajnu mosta. Milenijum most je podignut na osnovu projekta balkanskog arhitekte Mladena Ulićevića, profesora građevinarstva.

#thegov_button_65f919a6ccb1e { color: rgba(255,255,255,1); }#thegov_button_65f919a6ccb1e:hover { color: rgba(255,255,255,1); }#thegov_button_65f919a6ccb1e { border-color: rgba(0,112,189,1); background-color: rgba(0,112,189,1); }#thegov_button_65f919a6ccb1e:hover { border-color: rgba(0,138,232,1); background-color: rgba(0,138,232,1); }#thegov_search_65f919a6cdfa5:hover { color: rgba(0,112,189,1) !important; }